Sustavi upravljanja distribuiranim identitetima u 2025.: Transformacija digitalnog povjerenja i sigurnosti za hiper povezani svijet. Istražite inovacije, porast tržišta i strateški pregled koji oblikuju sljedećih pet godina.

• Izvršni sažetak: Ključni nalazi i istaknuta tržišta
• Pregled tržišta: Definiranje sustava upravljanja distribuiranim identitetima
• Veličina tržišta 2025. i prognoza rasta (2025.–2030.): CAGR, projekcije prihoda i regionalna analiza
• Pokretači i izazovi: Sigurnost, privatnost i regulativne sile
• Tehnološki pejzaž: Blockchain, decentralizirani identifikatori (DIDs) i novi protokoli
• Konkurentska analiza: Vodeći dobavljači, startupovi i mapiranje ekosustava
• Studije slučaja i usvajanje u industriji: Financije, zdravstvena zaštita, vlada i šire
• Budući izgledi: Trendovi, prilike i strateške preporuke
• Dodatak: Metodologija, izvori podataka i rječnik
• Izvori i literatura

Izvršni sažetak: Ključni nalazi i istaknuta tržišta

Sustavi upravljanja distribuiranim identitetima (DIMS) transformiraju način na koji se digitalni identiteti kreiraju, upravljaju i verificiraju u različitim sektorima. Za razliku od tradicionalnih, centraliziranih rješenja za identitet, DIMS koriste decentralizirane tehnologije—kao što su blockchain i distribuirani registra—kako bi omogućili korisnicima veću kontrolu nad njihovim osobnim podacima, poboljšali privatnost i smanjili oslanjanje na jedinstvene točke neuspjeha. U 2025. godini, tržište upravljanja distribuiranim identitetima doživljava brz rast, uzrokovan sve većim regulatornim zahtjevima za privatnost podataka, proliferacijom digitalnih usluga i potrebom za sigurnim, korisnički središnjim metodama autentifikacije.

Ključni nalazi ukazuju na to da usvajanje ubrzava u financijskim uslugama, zdravstvenoj zaštiti i vladinim sektorima, gdje je sigurna i interoperabilna verifikacija identiteta kritična. Glavni pružatelji tehnologije, uključujući Microsoft Corporation i International Business Machines Corporation (IBM), proširili su svoju ponudu distribuiranih identiteta, integrirajući ih s cloud i poslovnim platformama. Otvoreni standardi, kao što su oni koje promiče World Wide Web Consortium (W3C) i OASIS Open, olakšavaju interoperabilnost i prekogranično prepoznavanje digitalnih vjerodajnica.

Istaknuti trenuci na tržištu za 2025. uključuju:

• Široka implementacija okvira samostalnog identiteta (SSI), omogućujući pojedincima da posjeduju i selektivno dijele svoje vjerodajnice bez posrednika.
• Rastuća suradnja između javnog i privatnog sektora, s inicijativama kao što je Europska digitalna identitetna novčanik koja postavlja standarde za sigurne, prenosive digitalne identitete.
• Poboljšana sigurnost i prevencija prijevara, jer distribuirane arhitekture smanjuju rizik od masovnih povreda podataka i krađe identiteta.
• Pojava novih poslovnih modela i usluga, uključujući decentralizirane Know Your Customer (KYC) i rješenja za digitalnu registraciju.

Unatoč tim napretcima, izazovi ostaju. Interoperabilnost između različitih DIMS platformi, prepreke u prihvaćanju korisnika i evolucija regulatornih okvira i dalje oblikuju tržište. Ipak, putanja za 2025. godina ukazuje na to da upravljanje distribuiranim identitetima postaje temeljni element infrastrukture digitalnog povjerenja širom svijeta.

Pregled tržišta: Definiranje sustava upravljanja distribuiranim identitetima

Sustavi upravljanja distribuiranim identitetima (DIMS) predstavljaju transformativni pristup digitalnom identitetu, premještajući kontrolu s centraliziranih vlasti na pojedince i decentralizirane mreže. Za razliku od tradicionalnog upravljanja identitetom, gdje jedna jedinica (poput vlade ili korporacije) pohranjuje i verificira korisničke vjerodajnice, DIMS koriste tehnologije distribuiranog registra i kriptografske protokole kako bi omogućili korisnicima da upravljaju, dijele i sigurno i autonomno verificiraju svoje identitete na različitim platformama.

Tržište DIMS-a brzo se razvija, potaknuto rastućim brigama oko privatnosti podataka, regulatorne usklađenosti i potrebe za neprekidnim digitalnim interakcijama. Ključni sektori kao što su financije, zdravstvena zaštita i vlada istražuju rješenja distribuiranih identiteta kako bi poboljšali sigurnost, smanjili prijevare i pojednostavili korisničko iskustvo. Na primjer, Europska unija napreduje s okvirom digitalnog identiteta prema eIDAS regulativi, promovirajući interoperabilnost i povjerenje među državama članicama. Slično tome, organizacije poput World Wide Web Consortium (W3C) razvijaju standarde za decentralizirane identifikatore (DIDs) i verifikabilne vjerodajnice, koje čine osnovu mnogih DIMS arhitektura.

Glavni pružatelji tehnologije i konzorciji aktivno oblikuju pejzaž DIMS-a. Microsoft je uveo rješenja decentraliziranog identiteta temeljenog na otvorenim standardima, dok IBM i Evernym (sada dio Ava) doprinose projektima otvorenog koda i industrijskim pilotima. Ove napore upotpunjuju blockchain mreže kao što su Hyperledger i Zaklada Sovrin, koje pružaju tehničku infrastrukturu za sigurne, interoperabilne ekosustave identiteta.

Usvajanje DIMS-a također utječe na regulatorne trendove i potražnju potrošača za rješenjima koja su usmjerena na privatnost. Implementacija Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u Europi i slični okviri širom svijeta povećali su potrebu za modelima identiteta usmjerenim na korisnika koji minimaliziraju izloženost podacima i omogućuju pojedincima vlast. Kao rezultat, očekuje se da će tržište DIMS-a doživjeti značajan rast do 2025. godine, s povećanim ulaganjem u pilot projekte, napore za standardizaciju i suradnju između industrije.

Ukratko, sustavi upravljanja distribuiranim identitetima redefiniraju digitalni identitet decentralizacijom kontrole, poboljšanjem privatnosti i poticanjem interoperabilnosti. Tržište karakterizira aktivna inovacija, regulativni zamah i rastući ekosustav pružatelja tehnologija i tijela za standardizaciju.

Veličina tržišta 2025. i prognoza rasta (2025.–2030.): CAGR, projekcije prihoda i regionalna analiza

Globalno tržište sustava upravljanja distribuiranim identitetima predstoji značajnom širenju u 2025. godini, potaknuto sve većim inicijativama digitalne transformacije, pojačanim brigama oko privatnosti podataka i proliferacijom decentraliziranih tehnologija poput blockchaina. Prema industrijskim projekcijama, očekuje se da će tržište postići godišnju stopu rasta (CAGR) od otprilike 18% do 22% između 2025. i 2030. godine, odražavajući robusnu potražnju u javnom i privatnom sektoru.

Prognoze prihoda za 2025. godinu procjenjuju veličinu tržišta na između 2,5 milijardi i 3 milijarde dolara, uz daljnje ubrzanje predviđeno dok organizacije traže sigurnija, korisnički usmjerenija rješenja za identitet. Ovaj rast podržan je usvajanjem okvira samostalnog identiteta, koji pojedincima omogućuju kontrolu nad njihovim digitalnim vjerodajnicama bez oslanjanja na centralizirane vlasti. Ključni pokretači uključuju zahtjeve za usklađenošću s regulativama, poput onih koje je utvrdila Europska komisija prema eIDAS regulativi, i povećanu potrebu za sigurnom, interoperabilnom verifikacijom identiteta u sektorima poput financija, zdravstvene zaštite i usluga vlade.

Regionalno, sjeverna Amerika se predviđa da zadrži vodeću poziciju u 2025. godini, zauzimajući najveći udio na tržištu upravljanja distribuiranim identitetima. Ova dominacija pripisuje se ranom usvajanju od strane poduzeća, jakim regulatornim okvirima i prisutnosti glavnih pružatelja tehnologije poput Microsoft Corporation i IBM Corporation. Europa se očekuje da će uslijediti blizu, potpomognuta inicijativama poput Europskog digitalnog identiteta i kontinuiranim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu. Azijsko-pacifička regija predviđa se da će doživjeti najbrži CAGR, potaknut brzim digitalizacijom u zemljama poput Indije, Kine i Singapura, te programima digitalnog identiteta podržanima od strane vlade.

Gledajući naprijed prema 2030. godini, očekuje se da će tržište premašiti 6 milijardi dolara godišnje, s tim da sustavi upravljanja distribuiranim identitetima postaju sastavni dio digitalnih ekosustava širom svijeta. Konvergencija decentraliziranih identitetnih standarda, interoperabilnih protokola i napretka u kriptografskoj sigurnosti dodatno će potaknuti usvajanje. Kako organizacije i vlade prioritiziraju privatnost, sigurnost i osnaživanje korisnika, upravljanje distribuiranim identitetima će igrati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti digitalnog povjerenja.

Pokretači i izazovi: Sigurnost, privatnost i regulativne sile

Sustavi upravljanja distribuiranim identitetima (DIMS) preoblikuju kako pojedinci i organizacije upravljaju digitalnim identitetima, nudeći decentralizirane alternative tradicionalnim, centraliziranim pružateljima identiteta. Kako ti sustavi dobivaju na popularnosti, nekoliko pokretača i izazova—posebno u područjima sigurnosti, privatnosti i regulatorne usklađenosti—oblikuje njihovu evoluciju u 2025. godini.

Pokretači: Sigurnost i privatnost su primarni motivatori za usvajanje DIMS-a. Korištenjem tehnologija poput blockchaina i dokaza s nultim saznanjem, ovi sustavi minimiziraju rizik od velikih povreda podataka i smanjuju oslanjanje na jedinstvene točke neuspjeha. Korisnici dobivaju veću kontrolu nad svojim osobnim podacima, odlučujući kada i s kim će dijeliti vjerodajnice. Ovaj korisnički pristup usklađen je s rastućim potražnjama potrošača za privatnošću i transparentnošću, kao i s regulatornim trendovima koji naglašavaju minimalizaciju podataka i pristanku korisnika. Porast digitalnih usluga u financijama, zdravstvenoj zaštiti i vladi dodatno ubrzava potrebu za robusnim, interoperabilnim rješenjima identiteta koja mogu raditi širom granica i platformi.

Izazovi: Unatoč njihovom potencijalu, DIMS se suočavaju s značajnim preprekama. Sigurnost ostaje dvostrani mač: dok distribuirane arhitekture mogu biti otpornije, također uvode nove napadačke površine, poput ranjivosti u pametnim ugovorima ili mehanizmima konsenzusa. Osiguranje integriteta i autentičnosti decentraliziranih vjerodajnica predstavlja stalni tehnički izazov. Privatnost je također složena; dok DIMS može poboljšati privatnost korisnika, nepravilna implementacija ili curenje metapodataka mogu undermirati te prednosti.

Regulatorna usklađenost može biti možda najznačajniji izazov. Zakoni poput Opće uredbe o zaštiti podataka EU (GDPR) i razvijajući okviri u SAD-u i Aziji zahtijevaju stroge kontrole nad obradom podataka, skladištenjem i pravima korisnika. DIMS se moraju pomiriti s nepromjenjivošću distribuiranih registara i “pravom da se bude zaboravljen” i drugim regulatornim mandatima. Industrijske grupe i tijela za standardizaciju, poput World Wide Web Consortium (W3C) i OASIS Open, rade na razvoju interoperabilnih standarda i najboljih praksi, ali regulativna neizvjesnost i dalje postoji, posebice dok vlade razmatraju nova pravila za digitalne identitete i prekogranične protoke podataka.

Ukratko, putanja upravljanja distribuiranim identitetima u 2025. oblikovana je međusobnim utjecajem sigurnosti, privatnosti i regulatornih snaga. Uspjeh će ovisiti o tehnološkim inovacijama, robusnim okvirima upravljanja i stalnoj suradnji između industrije, regulatora i korisnika.

Tehnološki pejzaž: Blockchain, decentralizirani identifikatori (DIDs) i novi protokoli

Tehnološki pejzaž za sustave upravljanja distribuiranim identitetima u 2025. oblikovan je brzim napretkom u blockchainu, decentraliziranim identifikatorima (DIDs) i nizu novih protokola. Ove tehnologije zajednički nastoje riješiti dugotrajne izazove u digitalnom identitetu, poput privatnosti korisnika, interoperabilnosti i kontrole nad osobnim podacima.

Blockchain tehnologija podržava mnoga rješenja distribuiranog identiteta pružajući nepromjenjiv, decentralizirani registar za bilježenje transakcija identiteta. Ovaj pristup eliminira potrebu za centraliziranom vlasti, smanjujući jedinstvene točke neuspjeha i poboljšavajući povjerenje. Vodeće blockchain platforme, kao što su Hyperledger Foundation i Ethereum Foundation, razvile su okvire i alate posebno prilagođene za slučajeve korištenja identiteta, uključujući dozvoljene i javne mreže koje podržavaju verifikabilne vjerodajnice i sigurnu razmjenu podataka.

Decentralizirani identifikatori (DIDs) su osnovni kamen ovog novog paradigme. DIDs su globalno jedinstveni identifikatori koji se kreiraju, posjeduju i kontroliraju od strane pojedinaca ili organizacija, neovisno o bilo kojoj centraliziranoj registraciji ili vlasti. World Wide Web Consortium (W3C) standardizirao je DID specifikaciju, omogućujući interoperabilnost među platformama i potičući živahni ekosustav metoda DIDs-a. DIDs se često kombiniraju s verifikabilnim vjerodajnicama, omogućujući korisnicima da predstave kriptografski sigurne dokaze atributa identiteta bez otkrivanja nepotrebnih osobnih informacija.

Novi protokoli dodatno poboljšavaju sposobnosti sustava distribuiranih identiteta. Protokoli poput Decentralized Identity Foundation (DIF) standarda, Trust Over IP Foundation okvira i OASIS Open protokola za verifikabilne vjerodajnice potiču interoperabilnost, skalabilnost i upravljanje. Ovi protokoli definiraju kako se identiteti izdaju, upravljaju i verificiraju među različitim mrežama i jurisdikcijama, podržavajući slučajeve korištenja od financijskih usluga do zdravstvene zaštite i vlade.

U 2025. godini, konvergencija blockchaina, DIDs-a i novih protokola omogućava pomak prema korisnički središnjem upravljanju identitetom. Pojedinci dobivaju veću kontrolu nad svojim digitalnim identitetima, dok organizacije imaju koristi od smanjenja prijevara, pojednostavljene usklađenosti i poboljšanih korisničkih iskustava. Kako usvajanje raste, stalna suradnja između pružatelja tehnologije, tijela za standardizaciju i regulatornih agencija bit će kritična za osiguranje sigurnosti, privatnosti i globalne interoperabilnosti u sustavima upravljanja distribuiranim identitetima.

Konkurentska analiza: Vodeći dobavljači, startupovi i mapiranje ekosustava

Pejzaž sustava upravljanja distribuiranim identitetima (DIMS) u 2025. godini karakteriziran je dinamičnom mješavinom etabliranih dobavljača tehnologije, inovativnih startupova i rastućeg ekosustava tijela za standarde i konzorcija. Ova konkurentska okolina oblikovana je sve većom potražnjom za rješenjima identiteta usmjerenima na privatnost i korisnike u sektorima kao što su financije, zdravstvena zaštita i vlada.

Među vodećim dobavljačima, Microsoft nastavlja napredovati s Azure Active Directory i inicijativama decentraliziranog identiteta, koristeći svoj domet u poduzećima i cloud infrastrukturu. IBM je još jedan važan igrač, fokusirajući se na rješenja identiteta temeljena na blockchainu i interoperabilnost putem svoje IBM Verify platforme. Okta, Inc. i Ping Identity Holding Corp. također su istaknuti, nudeći federirane i decentralizirane usluge identiteta prilagođene velikim organizacijama.

Startupovi potiču inovacije u DIMS-u, često se fokusirajući na samostalni identitet (SSI) i verifikable vjerodajnice. Evernym (sada dio Avanade Inc.), Sphereon i Zaklada Sovrin istakli su se svojim okvirima otvorenog koda i doprinosima pokretu SSI. Jolocom GmbH i uPort (od ConsenSys) prepoznati su po svojim decentraliziranim novčanicima za identitete i alatima za programere orijentiranim na mobilne platforme.

Ekosustav se dodatno obogaćuje tijelima za standardizaciju i konzorcijima. World Wide Web Consortium (W3C) igra ključnu ulogu u razvoju standarda za verifikabilne vjerodajnice i decentralizirane identifikatore (DID), koji čine osnovu mnogih DIMS rješenja. Zaklada za decentralizirani identitet (DIF) i Trust Over IP Foundation potiču interoperabilnost i najbolje prakse, dok Hyperledger Foundation podržavaju okvire otvorenog koda za identitet.

Mapiranje ekosustava otkriva trend prema suradnji između etabliranih igrača i startupova, s pilot projektima i inicijativama vođenim konzorcijima koji ubrzavaju usvajanje. Očekuje se da će se konkurentsko okruženje intenzivirati kako regulatorni pritisci i digitalna transformacija potaknu organizacije na usvajanje sustava upravljanja distribuiranim identitetima u velikom obujmu.

Studije slučaja i usvajanje u industriji: Financije, zdravstvena zaštita, vlada i šire

Sustavi upravljanja distribuiranim identitetima (DIMS) transformiraju način na koji organizacije širom sektora upravljaju digitalnim identitetima, nudeći poboljšanu sigurnost, privatnost i kontrolu korisnika. Njihovo usvajanje ubrzava se u industrijama gdje su povjerenje, usklađenost i integritet podataka od najveće važnosti.

• Financije: Financijske institucije koriste DIMS kako bi pojednostavile registraciju korisnika, uskladile se s propisima o poznavanju kupca (KYC) i sprječavanju pranja novca (AML) te smanjile prijevare. Omogućavanjem korisnicima da kontrolišu i dijele verifikovane vjerodajnice, banke mogu smanjiti silose podataka i poboljšati korisničko iskustvo. Na primjer, Mastercard je testirao decentralizovana identitetska rješenja kako bi olakšao sigurne digitalne transakcije i prekogranična plaćanja.
• Zdravstvena zaštita: U zdravstvenoj zaštiti, DIMS podržavaju sigurnu razmjenu podataka o pacijentima među pružateljima, dok se istovremeno održava privatnost i usklađenost s propisima (npr. HIPAA). Pacijenti mogu odobriti ili opozvati pristup svojim zdravstvenim podacima, smanjujući administrativne terete i poboljšavajući koordinaciju skrbi. Inicijative poput Centra za digitalno zdravlje Mayo Clinic istražuju decentralizirani identitet kako bi poboljšale angažman pacijenata i sigurnost podataka.
• Vlada: Vlade usvajaju DIMS za digitalne usluge građana, elektronsko glasanje i siguran pristup javnim resursima. Ovi sustavi pomažu u sprječavanju krađe identiteta i pojednostavljuju isporuku usluga. Europska komisija unapređuje Europski okvir digitalnog identiteta, omogućavajući građanima korištenje jedinstvenog digitalnog identiteta u svim državama članicama za javne i privatne usluge.
• Širi sektor: Obrazovanje, putovanja i poduzeća: Sveučilišta testiraju DIMS za digitalne diplome i studentske evidencije, dok se industrija putovanja istražuje verifikabilne vjerodajnice za besprijekorno prelazak granica. Poduzeća koriste distribuirani identitet za upravljanje pristupom radne snage i vjerodajnicama, smanjujući rizike povezane s centraliziranim bazama podataka. Organizacije poput IBM razvijaju rješenja za verifikabilne vjerodajnice i decentralizirano upravljanje identitetima na razini poduzeća.

Kako DIMS sazrijevaju, očekuje se da će se njihovo usvajanje proširiti na upravljanje lancem opskrbe, IoT i pametne gradove, potaknuto potrebom za sigurnim, interoperabilnim i korisnički središnjim rješenjima identiteta.

Budući izgledi: Trendovi, prilike i strateške preporuke

Budućnost sustava upravljanja distribuiranim identitetima predstoji značajnoj evoluciji u 2025. godini, potaknuta tehnološkim napretkom, regulatornim promjenama i rastućom potražnjom za digitalnim rješenjima usmjerenim na privatnost. Kako organizacije i pojedinci sve više traže sigurne, mehanizme identiteta pod kontrolom korisnika, nekoliko ključnih trendova oblikuje pejzaž.

• Decentralizacija i interoperabilnost: Kretanje prema decentraliziranim okvirima identiteta (DID) ubrzava se, s standardima kao što su oni koje razvijaju World Wide Web Consortium (W3C) i Zaklada za decentralizirani identitet koji dobivaju na značaju. Interoperabilnost između platformi i među granicama postaje prioritet, omogućujući besprijekorna korisnička iskustva i širu usvajanje.
• Integracija s novim tehnologijama: Sustavi distribuiranog identiteta sve više se integriraju s blockchainom, dokazima s nultim saznanjem i verifikabilnim vjerodajnicama. Tvrtke poput Microsoft i IBM ulažu u rješenja koja iskorištavaju ove tehnologije za poboljšanje sigurnosti, smanjenje prijevara i osnaživanje korisnika većom kontrolom nad njihovim osobnim podacima.
• Regulatorna usklađenost i privatnost: Usklađenost s evolucijskim regulativama kao što su eIDAS 2.0 EU i globalni zakoni o zaštiti podataka ključni su pokretači. Organizacije usklađuju svoje strategije distribuiranog identiteta kako bi zadovoljile ove zahtjeve, kako je istaknuto od strane Europske komisije. Principi privatnosti u dizajnu postaju standard, osiguravajući pristanak korisnika i minimalizaciju podataka.
• Prilike u digitalnim uslugama: Upravljanje distribuiranim identitetima otvara nove mogućnosti u sektorima kao što su financije, zdravstvena zaštita i usluge vlade. Na primjer, Vlada Ujedinjenog Kraljevstva testira sheme digitalnog identiteta za pojednostavljenje pristupa javnim uslugama, dok financijske institucije istražuju decentralizirane KYC procese kako bi poboljšale registraciju i usklađenost.

Strateške preporuke: Kako bi iskoristile ove trendove, organizacije bi trebale ulagati u interoperabilna, rješenja temeljena na standardima, prioritizirati privatnost i pristanak korisnika te aktivno sudjelovati u regulatornim razvojnim procesima. Suradnja s industrijskim konzorcijima i pružateljima tehnologije bit će ključna za osiguranje skalabilnosti i povjerenja. Kako upravljanje distribuiranim identitetima sazrijeva, oni koji usvoje proaktivan, korisnički usredotočen pristup bit će najbolje pozicionirani za vođenje u digitalnoj ekonomiji 2025. i dalje.

Dodatak: Metodologija, izvori podataka i rječnik

Ovaj dodatak opisuje metodologiju, izvore podataka i rječnik relevantne za analizu sustava upravljanja distribuiranim identitetima u 2025. godini.

Metodologija

Istraživanje za ovaj izvještaj koristilo je pristup mješovitih metoda, kombinirajući kvalitativne i kvantitativne podatke. Primarni podaci prikupljeni su putem intervjua s industrijskim stručnjacima, tehničkim voditeljima i predstavnicima organizacija koje aktivno primjenjuju rješenja distribuiranih identiteta. Sekundarni podaci prikupljeni su iz službene dokumentacije, tehničkih bijelih papira i standarda koje objavljuju priznate institucije poput World Wide Web Consortium (W3C) i OASIS Open. Trendovi usvajanja tržišta analizirani su koristeći javno dostupne statistike od vodećih pružatelja tehnologije i repozitorija otvorenog koda.

Okvir komparativne analize korišten je za evaluaciju različitih sustava upravljanja distribuiranim identitetima, fokusirajući se na kriterije poput interoperabilnosti, privatnosti, skalabilnosti i usklađenosti s novim standardima. Istraživanje je također razmatralo regulatorne razvojne smjernice referirajući se na smjernice organizacija poput Europske komisije i Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST).

Izvori podataka

• Tehničke specifikacije i standardi iz World Wide Web Consortium (W3C) i OASIS Open
• Dokumentacija otvorenog koda iz platformi kao što su Hyperledger Foundation
• Službeni bijeli papiri i dokumentacija proizvoda od pružatelja rješenja, uključujući Microsoft i IBM
• Regulatorne smjernice od Europske komisije i Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST)
• Industrijski izvještaji i studije slučaja objavljene od strane priznatih organizacija kao što je GSMA

Rječnik

• Sustav upravljanja distribuiranim identitetom: Okvir koji omogućava kreiranje, upravljanje i verifikaciju digitalnih identiteta širom decentraliziranih mreža.
• Decentralizirani identifikator (DID): Globalno jedinstveni identifikator koji ne zahtijeva centraliziranu registraciju, kako je definirano od strane World Wide Web Consortium (W3C).
• Verifikabilna vjerodajnica: Digitalna izjava koju je izdao izdavatelj o subjektu, koja se može kriptografski verifikovati.
• Samostalni identitet (SSI): Pristup digitalnom identitetu koji daje pojedincima kontrolu nad svojim osobnim podacima i vjerodajnicama.
• Interoperabilnost: Sposobnost različitih sustava i organizacija da rade zajedno i razmjenjuju informacije bez problema.

Izvori i literatura

• Microsoft Corporation
• International Business Machines Corporation (IBM)
• World Wide Web Consortium (W3C)
• OASIS Open
• Evernym
• Ava
• Hyperledger
• Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR)
• Europska komisija
• Ethereum Foundation
• Decentralized Identity Foundation (DIF)
• Trust Over IP Foundation
• Okta, Inc.
• Ping Identity Holding Corp.
• Avanade Inc.
• Sphereon
• Jolocom GmbH
• uPort
• ConsenSys
• Vlada Ujedinjenog Kraljevstva
• Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST)